Meksički turistički procvat ubija koralj brže od klimatskih promjena

Otmjene plave ribe još uvijek kruže oko koralja u obliku rogova u blizini meksičkog ljetovališta Cancun, ali zagađenje prijeti jednom od najvećih svjetskih grebena.

Otmjene plave ribe još uvijek kruže oko koralja u obliku rogova u blizini meksičkog ljetovališta Cancun, ali zagađenje prijeti jednom od najvećih svjetskih grebena.

Dijelovi grebena, smješteni u tirkiznim vodama, su umrli, a alge - koje se hrane otpadnim ostacima koji istječu iz brzorastućih hotela u turističkom gradu - preuzele su vlast.

Koralji u područjima kao što je Chitales, u blizini sjevernog vrha karipskog lanca grebena koji se proteže od Meksika do Hondurasa, umiru jer ljudi i gradovi stavljaju veći stres na okoliš.

Prema nedavnoj studiji, klimatske promjene mogle bi potaknuti globalno izumiranje koralja do 2100. jer emisije ugljika zagrijavaju oceane i čine ih kiselijima.

Ali lokalni ekološki problemi, kao što su kanalizacija, otjecanje s farme i prekomjerni ribolov, mogli bi ubiti većinu svjetskih grebena desetljećima prije globalnog zatopljenja, rekao je Roberto Iglesias, biolog sa postaje za morske znanosti sveučilišta Unam u blizini Cancuna.

“Neto učinak zagađenja jednako je loš ili možda gori od učinaka globalnog zatopljenja”, rekao je Iglesias, koautor studije u časopisu Science.

Ljudski otpad, poput onog iz hotela i noćnih mjesta u Cancunu, pogoršava prijetnje koraljima u cijelom svijetu, poput pretjeranog ribolova, koji šteti zalihama riba koje jedu alge koje oštećuju grebene. Koraljni grebeni prekriveni su sićušnim životinjama zvanim koraljni polipi,

koji grade grebene polaganim izlučivanjem kalcijevog karbonata tijekom tisuća godina, stvarajući strukture koje mogu prigušiti udar uragana na obalne gradove. Polipi također daju grebenima njihove blistave nijanse ružičaste i ljubičaste.

Širom Kariba, količina površine grebena prekrivene živim koraljima pala je za oko 80% u posljednjih 30 godina, kaže Globalna mreža za praćenje koraljnih grebena.

U Pacifiku, između Havaja i Indonezije, grebeni gube oko 1% svoje koraljne pokrivenosti godišnje tijekom posljednjih 25 godina.

Teško je reći koliki je dio te štete uzrokovan globalnim zatopljenjem, a koliko lokalnim čimbenicima poput onečišćenja.

Neki instruktori ronjenja u Cancunu zabrinuti su za budućnost svog zanata. Jorge Olivieri, koji je vodio turiste na ronjenje u to područje posljednjih 16 godina, kaže da su neki grebeni toliko oštećeni da ne bi uzeo iskusnog ronioca da ih vidi. “I dalje ima ribe i koralja, ali više nije kao prije”, rekao je.

Rješavanje problema poput lošeg pročišćavanja otpadnih voda i prekomjernog ribolova među rijetkima su stvarima koje zemlje i gradovi mogu učiniti kako bi pomogli svojim grebenima.

"Lokalni čimbenici jedine su stvari kojima možemo upravljati u ovom trenutku i oni su apsolutno kritični", rekao je Drew Harvell, biolog sa Sveučilišta Cornell.

Kasnih 1960-ih Cancun je bio jedva naseljen.

Tada su meksički birokrati, gladni deviza i naoružani statistikom o suncu, skovali plan da to područje pretvore u turističko područje. Danas se milijuni ljudi svake godine pakiraju u hotele koji se protežu duž pojasa.

O autoru

Avatar Linde Hohnholz

Linda Hohnholz

Glavni urednik za eTurboNews sa sjedištem u sjedištu eTN-a.

Podijeli na...