Predsjednik Dominikanske Republike govori na Konferenciji o partnerstvu za održivi turizam

0a1a1a1a1a1a1a1a1a1a1a1a1a1a-8
0a1a1a1a1a1a1a1a1a1a1a1a1a1a-8

Turizam je jedan od najizravnijih načina povezivanja ljudskih bića, potičući razmjenu ideja i iskustava

Govor njegove ekselencije, predsjednika Dominikanske Republike, Lic. Danilo Medina, na Konferenciji o partnerstvima za održivi turizam:

Poštovani lorde Andrew Holness,
Premijer Jamajke;

Poštovani gospodine Allen Chastanet,
Premijer Svete Lucije;

Poštovani lorde Taleb Rifai,
Glavni tajnik Svjetske turističke organizacije;

Poštovana gospođo Cecile Fruman,
Direktor trgovine i prakse globalne konkurentnosti, u ime Svjetske banke;

Poštovani lorde Alexandre Meira Da Rosa,
Potpredsjednik Inter-američke razvojne banke za Latinsku Ameriku i Karibe;

Uvaženi članovi suradničkih institucija za organizaciju ove konferencije;

Poštovani članovi različitih međunarodnih delegacija;

Uvaženi članovi vlade Jamajke;

Dame i gospodo,

Zadovoljstvo mi je biti ovdje u ovom prekrasnom gradu Montego Baya i čast mi je posjetiti ono što je za Dominikance i uvijek će biti sestrinska država Jamajke.

Želim zahvaliti poštovanom premijeru Andrewu Holnessu na osobnom pozivu i organizaciji ove Konferencije o partnerstvima za održivi turizam.

Kao što znate, turizam je jedan od najizravnijih načina tkanja veza između ljudskih bića, potičući razmjenu ideja i iskustava.

A to je i način stvaranja veza između zemalja koje donedavno nisu bile poznate, ali kojima će možda biti zajednička velika budućnost.

Ovdje vidim mnoge vođe ove velike globalne razmjene, vidim sjajne promotore turističkog sektora, i javnog i privatnog.

I to me čini sretnim, jer je turizam, osim što je stvoritelj iskustava, izvrstan pokretač razvoja za zemlje koje su mu domaćini.

Istina je da je u samo šest desetljeća turizam od male luksuzne industrije postao globalni masovni fenomen.

Prema brojkama Svjetske turističke organizacije, 1950. godine turizam je premjestio 2 milijarde dolara na globalnoj razini, 2000. godine dosegao je 495 milijardi dolara, a slijedeći ovu krivulju ubrzanja prema gore, 2015. dosegao je već bilijun i pola dolara. To predstavlja 10% svjetskog bruto domaćeg proizvoda.

U 2016. godini svijet je putovalo više od 1.2 milijarde turista, a prema podacima Svjetske turističke organizacije za 2030. godinu predviđa se dostizanje brojke od 1.8 milijardi ljudi.

Da bismo dobili ideju, to znači da je turizam 2015. godine zauzeo treće mjesto u svjetskom izvozu, nakon goriva i kemijskih proizvoda, ispred automobilskih proizvoda i hrane.

To je posebno važno za manje razvijene zemlje, gdje turizam čini oko 7% izvoza robe i 30% izvoza usluga.

Stoga je ekonomski utjecaj ove pojave toliko velik da je, izravno ili neizravno, odgovoran za približno svako deseto radno mjesto u svijetu, stvarajući prilike za napredak državama svih geografskih širina.

Ako analiziramo ovaj rast turizma po regijama, utvrdimo da su prošle godine Azija i Tihi ocean porasli za 9%, zatim Afrika s rastom od 8% i Amerika koja je porasla za 3%.

U Europi, najposjećenijoj regiji na svijetu i stoga najkonsolidiranijem tržištu, rast je iznosio 2%, a jedina regija koja je izgubila posjetitelje, 4%, bio je Bliski istok zbog političke nestabilnosti regije.

Ukratko, turizam se tijekom vremena odlikovao gotovo neprekinutim rastom, unatoč povremenim krizama, uvijek pokazujući svoju snagu i otpornost kao izvor stvaranja prihoda.

Naravno, nije ništa manje istina da eksponencijalni rast ove prirode prate i drugi izazovi i prijetnje. Zbog toga je toliko važno da prestanemo razmišljati.

Dame i gospodo,

Ovu 2017. godinu koja se završava proglasili su Ujedinjeni narodi Međunarodnom godinom održivog turizma za razvoj.

Odluka koju slavimo i koja je značajno doprinijela da naglasi potrebu dugoročnog razmišljanja i prepoznanja da budućnost ovog sektora ne treba prepustiti improvizaciji.

Od početka Međunarodne godine održivog turizma, desetci decentraliziranih događaja odvijali su se svakog mjeseca, u različitim dijelovima svijeta, ali svi usklađeni oko zajedničke svrhe.
Da bi se postigla da je ova rastuća i puna mogućnosti industrija sve više i više orijentirana na definiciju održivog turizma. Odnosno na turizam koji održava ravnotežu između socijalnih, ekonomskih i ekoloških interesa; turizam koji objedinjuje gospodarske i rekreacijske aktivnosti u cilju očuvanja prirodnih i kulturnih vrijednosti.

Teme o kojima se raspravljalo su brojne, raznolike i zanimljive. Od budućnosti odmarališta i gastronomskog turizma, do uloge komunikacije u održivom turizmu, inicijativama za očuvanje divljine i priobalja ili potrebe za osiguravanjem pristupačnog turizma za osobe s invaliditetom. Ovaj je kalendar okupio turističke poduzetnike iz cijelog svijeta i svih veličina, od nevladinih organizacija, akademika, službenika i tehničara iz multilateralnih institucija.

Uz sastanke Regionalnih komisija i Generalne skupštine, održane su i veće aktivnosti.

Primjerice, u Manili je bila Svjetska konferencija o statistikama održivog turizma, što je neophodno ako želimo imati objektivne podatke o tome kako bismo mogli krenuti prema svojim ciljevima.

U rujnu je Montreal bio domaćin Svjetske konferencije o održivom turizmu za razvoj i mir, a u Madridu je održan okrugli stol o održivom urbanom turizmu, nešto što nesumnjivo zanima glavne europske prijestolnice, ali i zemlje u usponu koje nastoje diverzificirati svoju ponudu.

Osim toga, pred zatvaranje Međunarodne godine održivog turizma na dnevnom redu još je Svjetska konferencija UNWTO i UNESCO-a o turizmu i kulturi, u gradu Muscatu Sultanata Oman.

Sudjelovanje na ovaj ili onaj način u ovim aktivnostima, radionicama i seminarima bilo je i predstavlja sjajnu priliku za tisuće ljudi povezanih sa svijetom turizma, kao i za različite aktere koji sudjeluju u donošenju odluka.

Mnogo je znanja, iskustava, studija, podataka i mogućnosti koje su nam predane u ruke zahvaljujući proslavi ovogodišnjeg Međunarodnog održivog turizma.

Otvorena nam je velika prilika da zajedno dugoročno razmislimo i počnemo sada planirati konkretne mjere koje će nas dovesti do izgradnje turističkog sektora koji želimo prepustiti sljedećim generacijama.

Potreban nam je turizam koji uzima u obzir lokalno odlučivanje, stvara radna mjesta za zajednice i poštuje njihov identitet i interese.

Potreban nam je turizam koji potiče poštovanje u svim oblicima, koji ne postaje ekstraktivna industrija i čije se koristi raspodjeljuju uravnoteženo.

I razumijem da nas ova Međunarodna godina održivog turizma oprema alatima za mobilizaciju od vlada, privatnog sektora i civilnog društva da zajedno radimo na tim ciljevima.

Naša je sada misija da je kraj ove godine samo početak.

Početak mnogo intenzivnijeg i koordiniranijeg nacionalnog, regionalnog i svjetskog programa rada za napredovanje prema budućnosti turizma.

U tom smislu smatramo pozitivnim što SDO Ujedinjenih naroda za Agendu 2030 i ciljeve održivog razvoja do XNUMX. održivi turizam smatraju jednim od svojih ciljeva.

Također želim naglasiti da ovaj cilj transformacije turizma ne treba promatrati kao drastičan raskid sa postojećim modelom. Shvaćam da je u stvarnosti ono što se mora dogoditi prirodna evolucija.

Primjerice, zemlje karipske regije neće prestati posjećivati ​​u dobrom dijelu kako bi uživale u suncu i plaži. To je ipak jedna od naših velikih atrakcija.

Međutim, također znamo da tom iskustvu možemo dodati i mnoga druga. Možemo ponuditi avanturistički turizam, ekološki turizam, povijesni i kulturni turizam, kulinarski turizam, vjerski turizam i zdravstveni turizam. Ukratko, nepregledan popis opcija koje idu puno dalje.

Ali uz to, alati koje sada imamo moraju nam omogućiti da procijenimo i planiramo budući razvoj koji ćemo provesti na svakom mjestu i njegove posljedice na svim područjima.

To moramo učiniti kako bismo osigurali ekonomsku i ekološku održivost i kako bi prihodi od turizma dosegli veći broj zajednica.

Moramo zadovoljiti potrebe trenutnih turista i milijuna ljudi koji žive od turizma, ali moramo osigurati i ekonomske i socijalne potrebe ostatka stanovništva, kao i kulturni i ekološki integritet naših krhkih ekosustava, koji su u konačnici baština koju ćemo prepustiti budućim naraštajima.
U mojoj zemlji, Dominikanskoj Republici, kao i u mnogim drugim dijelovima svijeta, još uvijek postoje mnoge regije s iznimnim prirodnim i kulturnim atrakcijama koje još nisu u potpunosti razvijene, poput jugozapada i sjeverozapada republike.

Ali znamo da se na tim mjestima moramo kladiti na održivi turizam male gustoće. Iskustvo koje održava ravnotežu između socijalnih, ekonomskih i ekoloških interesa.

Jer, uz to, sve je više turista svjesno potrebe da svoje iskustvo odmora integriraju u očuvanje prirodnih i kulturnih vrijednosti područja.

Predanost održivosti turizma, u svim oblicima, bit će korisna sa svih gledišta, a, ne sumnjam, to će također biti izvor prihoda i razvoja za naše narode.

Prisutnima se pridružuju zajedničke prilike i, zašto ne, i veliki globalni izazovi.

Izazovi u kojima turizam, paradoksalno, može biti otežavajući čimbenik ako se njime loše postupa, i rješenje ako se njime dobro upravlja.

Odgovor na zdravstvene probleme, poput izbijanja Zike ili prirodnih katastrofa, poput uragana ili poplave, trebao bi nas podsjetiti na potrebu trajnog planiranja i koordinacije između naših zemalja.

Na isti način, mi smo odgovorni za zajedničku suradnju u potrazi za regionalnim rješenjima zajedničkih problema, poput gospodarenja otpadom, stvaranja čiste energije ili očuvanja naših mora i oceana.

I, naravno, moramo poduzeti potrebne korake kako bi i naše zemlje i naš turistički sektor bili u potpunosti spremni prilagoditi se klimatskim promjenama.

Zato smo zadovoljni što se turistički sektor obvezao na cilj smanjenja svojih emisija CO2 za 5%.

Zapravo će sljedećeg dana 29 moja zemlja, Dominikanska Republika biti domaćin radionice o ulozi turizma u okviru Međunarodne klimatske inicijative.

Zbog toga je i krajnji interes da, posebno u najranjivijim zemljama, imamo jedinstveni glas na forumima kao što je Samit "Jedan planet" koji će se održati u Parizu o klimatskim promjenama.

Vrijeme je da svijet spozna poteškoće koje moramo prevladati suočavajući se sa sve češćim prirodnim katastrofama i da nas podrži u ublažavanju i obnovi.

Dame i gospodo,

Prije završetka ove intervencije želio bih usmjeriti pozornost na našu karipsku regiju.
Prošle godine dobili smo sjajne vijesti.
Turizam u karipskoj regiji rastao je brže od svjetskog prosjeka, što je rezultiralo time da smo prvi put premašili brojku od 25 milijuna posjetitelja.
Sve ukazuje na to da će 2017. biti osma uzastopna godina kontinuiranog rasta turizma na Karibima, sa solidnih 4% u odnosu na prethodnu godinu, a sve ukazuje da će se taj trend nastaviti.

U slučaju karipske regije, to je presudno, jer mi smo trenutno regija koja najviše ovisi o prihodima od turizma u njihovim gospodarstvima.

Kao primjer, za Dominikansku Republiku turizam proizvodi više od 25% valuta koje generira naše gospodarstvo.

Stoga smo pred vrlo velikom prilikom. Pogotovo ako možemo postaviti "Karibe" kao jedinstveno odredište na globalnom tržištu.

To naravno ne znači da ćemo mi dominikanci prestati promovirati Dominikansku Republiku ili da Jamajčani prestaju promovirati Jamajku kao odredište.

Jednostavno je pitanje prepoznavanja da postoji veće tržište. Postoji posjetitelj koji na svom putovanju želi prikupiti više od jednog iskustva, upoznati bogatstvo i raznolikost naših kultura i iskoristiti svoj posjet ovoj strani svijeta za putovanje na različita mjesta.

To nam otvara, kao što dobro znate, velik prostor za ono što se u tehničkom jeziku naziva multi-destinacijski turizam.

Dominikanska Republika, Trinidad i Tobago, Barbados, Jamajka, Sveta Lucija, Kuba, Portoriko i svi otoci koji čine ovu prekrasnu regiju imaju ogroman potencijal ako uspijemo isplesti mrežu ponuda koja omogućava kupcima da istraže sve atrakcije koje dodaje klimu, kulturu i iskustvo koje nude Karibi.

U tom smislu, danas je moja zemlja potpisala s Jamajkom višenamjenski sporazum o turističkoj suradnji, u svrhu jačanja ove zajedničke ponude. Naravno, cilj nam je da nakon toga slijede mnogi drugi sporazumi među državama Kariba koji nam omogućuju da razvijemo svoj puni potencijal.

Od vlada možemo puno učiniti za promicanje turizma u regiji: otvoreno nebo, olakšavanje migracija, bolje i učinkovitije zračne luke i porezni poticaji i, naravno, zajednička promocija.

Jednako tako, privatni sektor može učiniti puno toga: turoperatori, turističke agencije, zrakoplovne tvrtke, brodarske tvrtke i drugi akteri trebali bi uvidjeti veliku korist koju mogu dobiti ako već počnu dizajnirati atraktivne višenamjenske proizvode.

Prijatelji,

Naša je zemlja, mogli bismo reći, ekstrovertirana zemlja. I nije samo zbog radosti naših ljudi i našeg gostoprimstva primanje stranaca, već i zbog naše spremnosti da proširimo vidike.

Mi se Dominikanci kladimo u otvorenost prema svijetu, ali kladimo se prije svega u suradnju i zajednički rad na postizanju boljih rezultata.

Želimo surađivati ​​sa svima vama kako bismo transformirali turistički sektor ne samo u pokretač rasta, već u pokretač održivog rasta.

Stavimo na kocku sve svoje najbolje vrijednosti kako bi turizam bio ne samo veće zapošljavanje, već i formalno i kvalitetno zapošljavanje za napredak naših naroda.

Budimo ne samo više valute i prihoda, već prihodi za sve sektore i na cijelom teritoriju, na uravnotežen način.

Svi mi ovdje prisutni imamo odgovornost, ne samo da sudjelujemo, već i da vodimo ovu transformaciju koju doživljava turizam.

Ne sumnjajte: vaši prioriteti su i prioriteti Dominikanske Republike.

I dalje ćemo se kladiti na turizam koji odražava tri vrijednosti koje su predložili Ujedinjeni narodi: Putujte, uživajte i poštujte.

Hvala vam puno!

O autoru

Avatar glavnog urednika zadataka

Glavni urednik zadatka

Glavni urednik zadatka je Oleg Siziakov

Podijeli na...