Poljska na putu u Grčku

Potaknuti BDP

Potaknuti BDP
Na poljski BDP snažno utječe tok financijskih transfera iz Europske unije, u 2010. neto prihod iz proračuna EU iznosio je oko 8 milijardi eura. Da nije bilo transfera iz Unije, promjena poljskog BDP-a u odnosu na 2009. bila bi manja za najmanje 6 postotnih bodova i suočili bismo se s padom BDP-a. Godišnji poljski BDP iznosi oko 350 milijardi eura, pa je stoga neto prihod od 8 milijardi eura iz proračuna Unije izravno ekvivalentan 2.3% BDP-a. Međutim, u kratkoročnoj procjeni životnog ciklusa može se procijeniti da troškovi koji proizlaze iz subvencije koju Poljska prima imaju multiplikacijski učinak 3-4 puta. Tvrtke i zaposlenici koji dovršavaju projekte koje financira Unija troše novac zarađen za drugu robu i usluge, tako da i drugi proizvođači kupuju drugu robu itd. Već u kratkom razdoblju vezanom za provedbu projekata moguće je smatrati da iznos od 8 milijardi eura godišnje prihod iz Unije povećava poljski BDP za najmanje 20 milijardi eura ili za oko 6 postotnih bodova.

Visok deficit proračuna
Poljska vlada objašnjava svojim građanima da visoki deficit javnih financija proizlazi iz financijskih transfera iz Unije i rezultat je potrebe da se osigura vlastiti doprinos u provedbi projekata sufinanciranih programima pomoći.
Ovo je opravdanje dobro za javnost i u okviru političke kampanje, ali nije li dobro utemeljeno na činjenicama. Ako pretpostavimo da se ulaganja financirana novcem Unije troše na svrhovit i opravdan način, također treba pretpostaviti da bi i bez tih subvencija poljska vlada samostalno dovršila neke od tih projekata: na primjer popravci cesta, mostova, autocesta gradnja, uređaji za pročišćavanje otpadnih voda, usisnici za preradu vode, kanalizacijski sustavi, bočni dijelovi za vodu itd. Ostali projekti poput obnove povijesnih zgrada, izgradnje urbanih fontana ili molova bili bi najvjerojatnije otkazani ili odgođeni.

Neki od projekata izgrađenih uz pomoć uopće ne zahtijevaju sufinanciranje, posebno projekti koji se tiču ​​socijalne sigurnosti, međutim, za ulaganja je potrebno oko 25% vlastitog doprinosa. Dakle, ako sufinanciranje ulaganja od strane Unije iznosi 6 milijardi eura godišnje, tada vlastiti doprinos Poljske iznosi 2 milijarde eura, što rezultira s 8 milijardi eura vrijednosti investicije. Dakle, da nije bilo pomoći Unije koja rezultira ulaganjem u vrijednosti od 8 milijardi eura, poljska vlada, samoupravni subjekti i tvrtke smanjile bi opseg projekata koji se provode pod pretpostavkom da se iz projekti koje trenutno sufinancira Unija, neki od tih projekata bi se izvršili, na primjer, trošenjem 3-4 milijarde eura na neka od najvažnijih ulaganja.

Zaključno, da nije bilo pomoći Unije, razmjer proračunskog deficita bio bi puno veći.

Prekinuta reforma javnih financija
Transferi iz Unije omogućili su poljskoj vladi da umanji učinke krize 2008-2010. Oni su također uzrokovali potpuni nedostatak bilo kakvih reformi javnih financija u Poljskoj. Povećanje poljskog duga u posljednje 3 godine sa 529 milijardi poljskih zlota krajem 2007. na 778 milijardi zlota (195 milijardi eura) krajem 2010. odraz je kraha politike poljske vlade.

Poljski deficit bio je jedan od najvećih u Europi u 2010. godini, bio je veći nego na Islandu i tek nešto niži od deficita Grčke. Osim nje, Poljska je jedna od zemalja članica EU s najvećim proračunskim deficitima (većim od 6 posto u 2010.), koja je povećala svoj deficit između 2009. i 2010. Dok je 2010. Grčka smanjila svoj deficit s više od 15 posto u 2009. na oko 8 posto BDP-a, Poljska je povećala svoj deficit sa 7.1 posto na gotovo 8 posto BDP-a (prognoze Ministarstva financija predviđaju pad deficita na 6.9 posto BDP-a.)

Obveze poljskog proračuna praktički ne obuhvaćaju pričuvu koja se odnosi na demografske promjene za ostvarene beneficije za buduće umirovljenike. Pričuva stvorena u tu svrhu djelić je državnih obveza prema davanjima koja se duguju budućim umirovljenicima. Kad bi se pričuva koja proizlazi iz demografskih promjena uzela u obzir u stvarnom iznosu, to bi nadišlo odnos od 60 posto javnog duga prema BDP-u za desetke postotnih bodova.

Katastrofalno stanje socijalne sigurnosti
Poljska je jedna od europskih zemalja koja najmanje troši na socijalnu sigurnost svojih građana. Primjerice, samo 4.4 posto BDP-a namijenjeno je zdravstvu, dok je prosjek Unije 7.5 BDP-a, uz to je prosječni BDP po stanovniku u Uniji mnogo veći nego u Poljskoj. Kao rezultat toga, zdravstvena zaštita je u strukturnoj krizi, pacijenti mjesecima čekaju posjet specijalistu, slično je i s planiranim operacijama i postupcima, a pristup novim metodama liječenja također je ograničen proračunom zdravstva fond za njegu. Zbog toga mnogi ljudi umiru dok čekaju svoje medicinske usluge. Ova situacija utječe ne samo na starije osobe već i na ljude u produktivnoj dobi, osobe koje sumnjaju na novotvorinu mjesecima čekaju posjet i početak terapije. U poljskim tiskovinama i TV medijima traju apeli za pomoć u financiranju liječenja, također u slučaju djece koja po zakonu imaju pravo na besplatnu zdravstvenu zaštitu.

Politika medicinske prevencije, uključujući i najozbiljnija stanja, provodi se na minimalan način, zbog politike uštede na medicinskim troškovima. U ovoj situaciji govor poljskog ministra financija da nastoji ograničiti proračunski deficit na nulu u 2015. godini (iz očitih razloga prognoza mora biti prilično udaljena - duža od ministrovog mandata) ne samo da nije ozbiljan, već je i varajući.

Situacija nedostatka pristupa medicinskoj skrbi dovodi do sve većih socijalnih napetosti i može dovesti do erupcije nezadovoljstva javnosti. Stanje troškova zdravstvene zaštite lakmus je test stanja poljskog proračuna. Svaka bi vlada pokušala osigurati pravo na zdravstvenu zaštitu za svoje građane ako je u ovom slučaju situacija toliko dramatična i kakav se komentar može dati o drugim pitanjima koja se financiraju iz proračuna?

Union Money kvari zemlju
Većina resursa prenesenih u okviru programa pomoći rasipa se u Poljskoj. Zemlja visoke razine korupcije nažalost je sasvim drugačija od Francuske, Njemačke ili Danske. Primjerice, novac za osposobljavanje nezaposlenih usmjeren na zavode za zapošljavanje čini se vrlo razumnom idejom. Međutim, kako se ovaj program izvodi u Poljskoj? Više od jednog lokalnog dužnosnika, nakon što vidi skup novca koji će proći kroz njegov / njezin ured, motivirano je kontaktirati vlasnika vježbeničke tvrtke ili nazvati tvrtku prijatelja koja će obučavati nezaposlene iz sindikalnih sredstava. Natječaj za uslugu ureda ima velike šanse da ga utvrde arbitri koji ga ocjenjuju. Što je viša razina i kod većih projekata može se očekivati ​​korupcija.

Poljski narod ima različito iskustvo s funkcioniranjem države od većine razvijenih europskih demokracija. Više od 100 godina podjela i posljednjih 50 godina ovisnosti o Sovjetskom Savezu ne služi dobro razini povjerenja građana prema državi. Istraživanje javnog mnijenja provedeno prije nekoliko godina pokazalo je da više od 90 posto Poljaka porezne prijevare smatra nečim normalnim i ne zaslužuje osudu. To je sigurno drugačiji način odnosa s državom od onoga koji se nalazi u slučaju državljana Danske, Njemačke ili Švedske. Stoga mnogi programi koji su uspješno izvedeni u zemljama ranije Unije neće nužno raditi u Poljskoj.

Još jedan primjer rasipanja novca Unije u Poljskoj je financiranje kontroverznih projekata. Primjerice, u gradu Plock, čiji sam stanovnik, izgradnja mola s restoranom - link slike - financirala se iz novčanih sredstava Unije. Mediji se sprdaju s ovom investicijom da je to vjerojatno jedini mol u Europi izgrađen uz rijeku s restoranom iz javnih sredstava. Poljaci vrlo dobro znaju da Unija nije previše glupa i prije nego što otvori oči, treba uzeti što više onoga što joj se da ... Ova mana s neba izazvala je situaciju u kojoj su službenici na svim razinama zauzeti prolazeći kroz toliko Sindikalno financiranje, no stvarni problemi ostaju neriješeni.

Kad se sve uzme u obzir, može se ispostaviti da nije samo Unija izgubila novac na programima pomoći, već se i Poljska mogla pokazati kao gubitnička stranka, gdje je raspodjela sredstava Unije samo povećala razmjere korupcije i prvo od svih reformi javnih financija je zanemarena.

Analiza marže u gospodarstvu
Rashodi Unije za Poljsku u iznosu od 2.3 posto poljskog BDP-a utječu na rast BDP-a za najmanje 6 postotnih bodova. To je jedan od simptoma multiplikacijskog učinka jednog događaja na drugi. Međutim, utjecaj ekonomskog poticaja može biti raznolikiji.

Vratimo se primjeru mola na obali rijeke Visle, čija je izgradnja uzrokovala povećanje BDP-a na stupanj veći od troškova u tu svrhu (analiza životnog ciklusa). Međutim, ako se u budućnosti pokaže da gradnja zahtijeva više ulaganja, tj. Održavanje ili rušenje nakon vala ledene plovke koja uništava gat, pojavit će se više troškova, ovaj put vjerojatno bez ikakvih potpora Unije, ali ako postoje troškovi , tada dolazi do povećanja BDP-a. Dodana vrijednost ove epizode s izgradnjom i rušenjem s gledišta promatrača je nula ili negativna, ali sa stajališta BDP-a u oba slučaja bit će dokazano povećanje BDP-a. Stoga s gledišta BDP-a nije svrha izdataka ono što ima smisla, već bilo koja poslovna aktivnost ima smisla. Međutim, ako je ovaj entitet koristan ili profitabilan, njegova je vrijednost vidljiva u dugoročnom razvoju. Projekti mogu biti više ili manje razumni, ali evidencija izvršenih troškova ima samo jedan izgled - oni ostaju u obliku javnog duga. Dobro je onda kada su koristi od projekta (uključujući zadovoljenje socijalnih potreba) veće od troškova, uključujući troškove duga.

Stoga, ako je povećanje pomoći iz Unije imalo multiplikacijski učinak na rast BDP-a u Poljskoj, vjerojatno postoji i obrnuta ovisnost. Činjenica da su Njemačka ili Francuska neto obveznici, znatno brže ograničava njihov BDP nego što se čini iz prenesenih iznosa. U slučaju Njemačke koja najviše uplaćuje u proračun Unije, neto potrošnja od 12 milijardi eura godišnje znači da, već s obzirom na perspektivu sljedeće godine, ovaj trošak smanjuje BDP Njemačke za oko 40 milijardi eura. Budući da je to životni ciklus analize, onda se nedostatak sredstava multiplicira u efektima u naredne godine itd. Konačni učinak znači da bi se dugoročni doprinos Njemačke mogao pokazati pretjeranim teretom koji je vidljiv samo u 10-15 godina. Iznosi koje Nijemci sada daju u proračun Unije, plus dugoročni multiplikacijski učinak, mogu dovesti do činjenice da će Nijemci platiti Uniji nekoliko stotina milijardi eura (blizu jednog bilijuna) izraženih u trenutnim eurima - to je snaga multiplikacijskog učinka u dugom vremenskom razdoblju.

Također, pomoć za Grčku, u kojoj je Njemačka najviše sudjelovala, mogli bi osjetiti njemački umirovljenici za nekoliko godina. S njemačkog gledišta, euro zona s različitim specifičnostima i mentalitetom poput Grčke ili južne Italije (iako je Italija još uvijek jedna zemlja, naravno) bila je velika strateška pogreška. Ono što je dobro za birokrate Unije i što dobro izgleda u planovima dužnosnika, neće nužno dobro služiti bogatim društvima, posebno onima koja imaju visoku razinu štednje i ideji valutne unije u mjestu s sasvim drugim životnim modelom kao što je Grčka može se pokazati paklenom idejom.

Nijemci vjerojatno počinju shvaćati da su postavljeni i da trebaju paziti na vrijednost svoje valute, a osim stvarnosti svjetske ekonomske krize koja uključuje i njihovu zemlju jednako kao i svaku drugu, moraju se boriti s problemima koji nisu njihovi. Bogatstvo Njemačke na taj način može vrlo brzo ispariti jer su u vrlo različitoj situaciji od Sjedinjenih Država. Sa stajališta koje naglašava dobrobit Njemačke, njihova bi antikrizna politika trebala biti suprotna onoj koju je vodio Ben Bernanke - više o ovoj temi pod Između monetarnih politika. Kamo vode tržišta?

Poljska vlada pometa ispod tepiha
Da bi se procijenilo što Poljsku čeka, treba usporediti nekoliko činjenica. Poljska može govoriti o povećanju svog BDP-a posljednjih godina samo zahvaljujući prijenosu sredstava iz Unije. Da nije bilo plaćanja iz Unije, Poljska bi imala kronični pad BDP-a, što bi odražavalo način na koji se Poljskom upravljalo posljednjih godina. Unatoč transferima iz Unije, Poljska ima jedan od najvećih proračunskih deficita, a povećanje javnog duga s 530 milijardi na 780 milijardi PLN u tri godine trebalo bi upaliti svjetla alarma da se nešto jako loše događa. Očito je da proračunski izdaci utječu na BDP, no to je kratkoročna ovisnost, dugoročno su rezultati upravo suprotni, sredstva koja je država potrošila bila bi puno bolje raspoređena na tržištu, iako ne bi se prevodili tako brzo u efektu potražnje.

Zbog neučinkovitog povećanja BDP-a u posljednje tri godine, Poljska će platiti dugom koji se povećao za 250 milijardi PLN. Unatoč tako značajnim proračunskim troškovima koji se financiraju deficitom i transferima iz Unije, zadovoljavanje socijalnih potreba poput zdravstvene zaštite na dramatično je niskoj razini. Uz to, proračun ne pokriva potrebnu pričuvu za buduće mirovine i koja je rezultat promjene demografske strukture. Štoviše, ministar financija najavljuje da ove godine namjerava koristiti neka sredstva iz ove rezerve i radničkih organizacija, a također poslodavci jednoglasno ovaj korak nazivaju apsurdnom i jasnom krađom budućih umirovljenika.

Znajte stvari ne riječima, već djelima. Proračunski deficit odražava stanje financija države, posebno kada druge zemlje smanjuju svoje, a Poljska povećava vlastiti deficit. Deficit i njegova dinamika bolji su pokazatelji korištene terapije od razine javnog duga. Jasno je da nijedna zemlja na svijetu neće moći mijenjati potonje iz dana u dan. Nažalost, u Poljskoj sredstva nestaju i unatoč velikom proračunskom deficitu i transferima iz Unije posljednjih godina, neispravnim proračunskim stavkama, nema novca za zadovoljenje elementarnih socijalnih potreba.

Nije to onako kako jest već onako kako to ljudi misle
Poljska vlada drži se jednog principa, a bitni su samo odnosi s javnošću, i to oni usmjereni prema vlastitim građanima i oni usmjereni prema financijskim tržištima. Vlada je shvatila da se jedan od najvećih proračunskih deficita u Europi neće dugo tolerirati. U očekivanom odgovoru vlada objavljuje prognoze za smanjenje deficita, pa čak i prognozira uravnoteženi proračun za 2015. godinu. Međutim, pokušaji ograničavanja deficita u 2011. već su uzrokovali pad rasta BDP-a, međutim, makroekonomski će rezultati biti potpunije osjetio krajem 2011. i 2012. godine.

Da bi vlada pokazala rast BDP-a, poljskom gospodarstvu potrebni su trajni transferi, kako vanjski podrijetlom iz Unije, tako i oni koji proizlaze iz rasta javnog duga. Kratkoročno, rast BDP-a postignut steroidnim IV kapanjem mogao bi se predstaviti kao uspjeh. No, svemu je kraj, tržišta su počela glasno tražiti smanjenje proračunskog deficita. Vlada nije imala izbora i mora ispuniti očekivanja tržišta, željela bi sadržavati najviše u dugoročnim deklaracijama i prognozama ...

U poljskoj stvarnosti visoki proračunski deficit bio je vrsta liječenja simptoma, koja je prikrivala stvarno stanje pacijenta. Smanjenje deficita, iako je potrebno, nije dovoljno rješenje. Poljsko gospodarstvo zahtijeva strukturne promjene koje su prekinute i koje će biti spomenute u zaključku.

Pokušaj borbe s deficitom pokazao je da je deka sve kraća, stopa skraćivanja deke sigurno muči vladu, jasno je da poljsko gospodarstvo s jedne strane nije u stanju zadovoljiti zahtjeve tržišta, i s druge strane probuđene nade Poljaka koje je vlada neprestano povećavala u ime trajne predizborne kampanje. Obje stvarnosti moraju se sudarati jedna s drugom. Sva energija vlade usmjerena je prema opstanku do izbora. U Poljskoj je parlament, ali čak i samoupravni entiteti stranački plijen, a vremenski horizont doseže izborno razdoblje.

Nažalost, zapadne, razvijenije demokracije nisu predvidjele neke stvari, njihovi programi pomoći vrlo često služe kao podrška socijalnim patologijama, neučinkovitim proračunima i dovode do bankrota gospodarstava kojima pomažu.

Revalorizacija poljskog javnog duga
Javni dug Poljske, ali i građana, u posljednjem je razdoblju rastao poput lavine. Dug Poljaka povećao se na 500 milijardi zlota, ali najvažnija je dinamika povećanja duga. Zbog hipotekarnih kredita privatni dug Poljaka porastao je s 34.5 milijardi PLN u ožujku 2005. na iznos od 286 milijardi PLN u svibnju 2011., tako da je u roku od 6 godina hipotekarni dug Poljaka narastao za 728%. To je dinamika povećanja duga pretočena u dinamiku raspoloživog dohotka kućanstava.

Dugo godina Poljska će osjećati veliki porast obveza zbog povećanja hipotekarnog duga svojih građana. Svaka kriza, pa čak i razdoblje slabijeg promatranja tržišta podsjetit će Poljake na kreditni procvat u proteklih 6 godina. Čak ni u Sjedinjenim Državama ili Španjolskoj nije zabilježen sličan postotak povećanja duga građana koji proizlaze iz hipotekarnih kredita.

Situacija je u Poljskoj još dramatičnija jer je više od polovice vrijednosti hipotekarnih kredita denominirano u švicarskim francima. Zajmoprimci su, osim kupnje kuće, zauzeli špekulativnu poziciju na deviznom tržištu. Međutim, hipotekarni kredit za kuću ili stan nije najbolji instrument za ulaganje na Forex tržištu. Za ovu je patologiju najviše kriv nesposobni nadzor nad financijama u Poljskoj. Zašto se to dogodilo, može se odgovoriti neizravno, jer je bankama bilo lakše prodati više kredita na ovaj način, a propisi su bili takvi da su bili korisni zajmodavcima. Stoga smo imali posla ili s nedostatkom zdravog razuma ili s korupcijom zaposlenika u sektoru financijskog nadzora.

U velikoj mjeri odgovornost za ogroman rast hipotekarnog duga među Poljacima snosi država koja je stimulirala ove odluke svojih građana demonstriranim gospodarskim rastom, koji je zauzvrat potaknut rastom duga, a također i prijenosi novca Unije.

Najosnovniji oblik revalorizacije poljskog duga bit će pad vrijednosti poljskog zlota na koji će tržište prisiliti. Istodobno, vlada će, kako bi smanjila teret domaćeg duga denominiranog u zlotima, biti prisiljena smanjiti stvarne kamatne stope, što se najčešće postiže neizravno povećanjem inflacije. Inflacija će u isto vrijeme odgovoriti na devalvaciju zlota. Poljsku čeka šok prilagodbom mogućnosti troškova, kako javnih tako i privatnih, s ekonomskim mogućnostima. Učinkovitost rada, struktura zaposlenosti, broj ljudi koji koriste mirovine i mirovinske beneficije, rupe u mirovinskom sustavu, financiranje zdravstvene zaštite, suzbijanje patologija poput korupcije koja Poljsku nažalost stavlja bliže Rusiji nego Europi, a sve to čeka promjene.

O autoru

Avatar Linde Hohnholz

Linda Hohnholz

Glavni urednik za eTurboNews sa sjedištem u sjedištu eTN-a.

Podijeli na...