Automatski nacrt

Pročitajte nas | Slušajte nas | Pazi nas | Pridružiti Događanja uživo | Isključite oglase | Živjeti |

Kliknite svoj jezik za prijevod ovog članka:

Afrikaans Afrikaans Albanian Albanian Amharic Amharic Arabic Arabic Armenian Armenian Azerbaijani Azerbaijani Basque Basque Belarusian Belarusian Bengali Bengali Bosnian Bosnian Bulgarian Bulgarian Catalan Catalan Cebuano Cebuano Chichewa Chichewa Chinese (Simplified) Chinese (Simplified) Chinese (Traditional) Chinese (Traditional) Corsican Corsican Croatian Croatian Czech Czech Danish Danish Dutch Dutch English English Esperanto Esperanto Estonian Estonian Filipino Filipino Finnish Finnish French French Frisian Frisian Galician Galician Georgian Georgian German German Greek Greek Gujarati Gujarati Haitian Creole Haitian Creole Hausa Hausa Hawaiian Hawaiian Hebrew Hebrew Hindi Hindi Hmong Hmong Hungarian Hungarian Icelandic Icelandic Igbo Igbo Indonesian Indonesian Irish Irish Italian Italian Japanese Japanese Javanese Javanese Kannada Kannada Kazakh Kazakh Khmer Khmer Korean Korean Kurdish (Kurmanji) Kurdish (Kurmanji) Kyrgyz Kyrgyz Lao Lao Latin Latin Latvian Latvian Lithuanian Lithuanian Luxembourgish Luxembourgish Macedonian Macedonian Malagasy Malagasy Malay Malay Malayalam Malayalam Maltese Maltese Maori Maori Marathi Marathi Mongolian Mongolian Myanmar (Burmese) Myanmar (Burmese) Nepali Nepali Norwegian Norwegian Pashto Pashto Persian Persian Polish Polish Portuguese Portuguese Punjabi Punjabi Romanian Romanian Russian Russian Samoan Samoan Scottish Gaelic Scottish Gaelic Serbian Serbian Sesotho Sesotho Shona Shona Sindhi Sindhi Sinhala Sinhala Slovak Slovak Slovenian Slovenian Somali Somali Spanish Spanish Sudanese Sudanese Swahili Swahili Swedish Swedish Tajik Tajik Tamil Tamil Telugu Telugu Thai Thai Turkish Turkish Ukrainian Ukrainian Urdu Urdu Uzbek Uzbek Vietnamese Vietnamese Welsh Welsh Xhosa Xhosa Yiddish Yiddish Yoruba Yoruba Zulu Zulu

Schengenska zona s Hrvatskom: dobre vijesti za turizam, loše vijesti za sigurnost?

Europska zona slobodnog putovanja trebala bi se proširiti - koje su implikacije?
1000x563 cmsv2 7fabc67e 7d60 5036 9e45 c33329312c30 3949334 33 1

Hrvatski turizam sretan je zbog toga što je Hrvatska postala „schengenskom“ državom vize u EU. Hrvatska je ispunila tehničke kriterije za članstvo. No što za Europu znači proširenje Šengena i može li EU prevladati krizu granične politike koju je pokrenuo migracijski priljev započet 2014. godine?

U međuvremenu je rekao francuski predsjednik. "Moramo duboko preispitati svoju razvojnu i migracijsku politiku, čak i ako je to Schengen s manje država." Francuski predsjednik ne misli da Schengen još uvijek djeluje.

Hrvatska bi predstavljala prvo teritorijalno širenje Šengena u više od deset godina kada je pristupanje Švicarske završeno 2008. godine.

Schengenska zona trenutno obuhvaća 22 od 28 država članica EU-a, kao i četiri države koje nisu članice EU-a: Norveška, Island, Švicarska i Lihtenštajn. (Hrvatska, koja se pridružila EU 2013. godine, jedna je od šest članica koje nisu u Schengenu, zajedno s Ujedinjenim Kraljevstvom, Irskom, Bugarskom, Rumunjskom i Ciprom.)

Prema Europskom parlamentu, vanjske granice zone pokrivaju 50,000 kilometara.

No, s obzirom da imigracija još uvijek dominira politikom i porastom populizma, kao i ometanjem Brexita, mnoge privremene mjere tek treba povući.

Mađar Viktor Orban stvorio je ogroman politički kapital od svoje nove granične ograde sa Srbijom i agresivne retorike o obrani Europe od migranata.

Šest schengenskih zemalja još uvijek primjenjuje kontrolu unutarnjih granica: Francuska, Austrija, Njemačka, Danska, Švedska i Norveška.

Kontrola granica glavno je pitanje hrvatskog članstva u Schengenu, ne samo zato što migranti nastavljaju koristiti Balkan kao put prema zapadnoj Europi, već zato što bivša jugoslavenska država ima 1,300 kilometara granice sa zemljama koje nisu članice EU.

Zagreb je morao uvjeriti Bruxelles da će moći učinkovito upravljati vanjskom granicom EU-a, upravo u vrijeme kada je granica pod najvećim pritiskom od pada Berlinskog zida.

Još jedno problematično područje je Pelješac, hrvatski južni prevlaka usmjeren prema Crnoj Gori. Do njega se može doći samo kopnom prelaskom kroz uski koridor bosanskog teritorija koji je osmišljen kako bi Bosni omogućio pristup moru. Dvostruki prijelaz već je uzrok dugih zastoja u prometu tijekom ljeta, a postoji bojazan koja bi se mogla pogoršati strožim graničnim provjerama.

Međutim, očekuje se da će Hrvatska dovršiti golemi most 2021. godine koji vodi promet preko bosanskog teritorija; projekt je odgođen zbog straha Bosne da bi to spriječilo velike brodove na njegovom jedinom otvorenom moru.

Ulazak u Schengen uklonio bi kontrolu granica za 11.6 milijuna turista (75% ukupnog broja stranih posjetitelja) u Hrvatsku godišnje iz zemalja schengenskog područja, prema analitičarima IHS Markit.

Također bi potaknuo turizam od posjetitelja u Europu, kojima se dodjeljuje viza koja vrijedi za zemlje Schengena, dodavanjem Hrvatske u njihov dopušteni plan putovanja.