(Pitanja za sadašnju predsjednicu Skal Internationala, Hulyu Aslantas. Ona se bavi temama u rasponu od gospodarstva do aktualnih društvenih pitanja koja uključuju turizam. Ona također promovira sastanak Skal Internationala u Parizu povodom obilježavanja 75. godišnjice strukturiranog turizma.)
eTN: U svom jučerašnjem govoru govorili ste o ambasadorima mira. Možete li elaborirati nešto više o tome, što se tiče Skalove percepcije – što je to?
Hulya: Budući da su članovi Skala u 90 zemalja, na 500 lokacija, oko 20,000 90 članova, oni su lideri turističke industrije u svojim grupama i imaju iskustvo, imaju znanje i na određenoj izvršnoj razini postaju Skal članova. I kao takav, Skal predstavlja svu industriju kao što znate. Imamo članove iz hotela, putničkih agenata, prijevozničkih tvrtki, putničkih medija, škola – sve što je povezano s turizmom, imamo njihove visoke izvršne dužnosnike [koji] su članovi Skala. Osim umrežavanja i poslovanja te širenja našeg zajedničkog prijateljstva, vjerujem da Skal i svi članovi Skala imaju dužnost osigurati i održivost turizma, naše struke, jer lokalne samouprave, privatne tvrtke, mogu imati različite motive, ali mi smo nevladina organizacija pa možemo biti grupa za pritisak koja će reći i usmjeriti turizam u pravom smjeru, jer mi smo ti koji trebamo brinuti o zdravom rastu turizma. Nije uvijek u pitanju novac, nije uvijek u pitanju čista priroda, ali moramo pronaći pravi balans u različitim aspektima turizma. U tom smislu, lideri u turizmu, moramo voditi računa o kvaliteti. Nikada ne bismo smjeli iznevjeriti kvalitetu. Cijena ne bi trebala uvijek biti problem, ali netko nas mora podsjetiti. Dakle, ja kažem da svi članovi Skala imaju dužnost prvo stvoriti svijest, a zatim slijediti te vrijednosti. A u svemu tome postoji i element kulture, koji sam također jučer spomenuo – da bih to volio koristiti kao svoju temu godine. Kažem da članovi Skala mogu pomoći u premošćivanju kultura, jer smo u toliko različitih kultura, u više od XNUMX zemalja, a broj zemalja raste svakim danom. Budući da smo iz toliko različitih kompanija, govorimo istim jezikom turizma i vrlo smo ujedinjeni. Dakle, svi zajedno, ako možemo stvoriti ovu kulturnu razmjenu između svih ovih različitih ljudi, različitih dijelova svijeta, tada će se ljudi početi bolje upoznavati, što će ubiti predrasude, što će ubiti unaprijed smišljene ideje, i tako će se ljudi zbližiti; stoga kažem da je svaki Skalleague ambasador mira koji će to učiniti.
eTN: Ubiti percepciju je jak izraz. Budite precizniji u onome što pod tim mislite.
Hulya: Nažalost, u današnjoj industriji “brze hrane” ljudi nemaju previše vremena za dubinu svake nove ideje ili svake nove stvari koju čuju, ali postoje neke stereotipne slike; vole uzeti s police – što god čuju, vjeruju. Nitko nema vremena zaći dublje kako bi stvarno shvatio što je to. Dakle, mnogi ljudi, posebno mediji, ponekad ostavljaju jedan dojam, a ljudi preuzimaju taj dojam. A ljudi, ako se bore i ako ima ratova, mislim da je to zbog zabluda. Što su ljudi i nacije bliži i što više poznaju običaje, kulturu, onda počinju otkrivati da je zapravo više sličnosti nego razlika. I onog trenutka kada je ta interakcija dobro uspostavljena, nema načina za borbu, već naprotiv, oni će biti zajedno i surađivat će. Pogledajte Europu, pogledajte našu noviju povijest. U cijeloj Europi su se vodili stogodišnji ratovi – Britanija se borila s Francuskom, Francuska se borila s Njemačkom, jer ni tada se nisu poznavali. Dakle, svatko je imao svoju kulturu. A danas, možete li zamisliti rat između tih europskih naroda? To je jednostavno zato što se nisu dobro poznavali, ali sada postoje neki korijenski kutovi svijeta, a oni se ne poznaju, pa ih samo trebamo približiti.
eTN: Također ste istaknuli da je vlada sada slabija, a da su privatne organizacije sada jače – to je vrlo hrabra izjava, posebno u ovim vremenima.
Hulija: Ne kažem da su slabiji. Kažem da futuristi govore da će u 21. stoljeću vlade biti sve slabije i manje. Kad kažem slabiji, bit će manji – možda nisam upotrijebio pravu riječ – oni će se smanjivati, ali će građanska inicijativa postati; to znači da će ljudi koji razmišljaju – njihove ideje i njihove grupe pod pritiskom imati veću težinu. To je stvarno ono što sam mislio, a ljudi, sami, oni će odlučiti, i oni će htjeti ... njihov pritisak ... vlade će biti obvezne učiniti ... i oni neće diktirati, ali će pritisak dolaziti odozdo prema gore, ne od gore dolje. Ovo ne govorim ja, nego stvarno ljudi govore da će 21. stoljeće biti ovakvo.
eTN: Skal je međunarodna organizacija. Kakvo je vaše mišljenje o onome što se događa u Zimbabveu, gdje je mnoga afrička odredišta zavidjela turističkoj infrastrukturi jer je tamo – hoteli su tamo, zračne luke su tamo. Kao predsjednik Skala, kako biste pristupili promicanju ili čak nepromicanju turizma u Zimbabveu u trenutnoj političkoj klimi?
Hulya: Ali mislim da čak i na mjestima gdje bi moglo biti problema, lokalnih problema, bilo čega, ipak treba nastaviti s turizmom, jer opet, ako se turizam nastavi, ljudi će ići i tražiti sebe. I ne samo da će tražiti sebe, nego i domaći ljudi razgovarajući sa stranim posjetiteljima, učiti će jedni od drugih. Opet, nitko ne smije prestati ići u bilo koju državu, zbog bilo kakvih predrasuda ili da kaže da ne idem jer mi se ne sviđa ta zemlja ili način na koji se njima vlada. Naprotiv – treba ići i moraju pokušati vidjeti, jer svaka zemlja ima svoju povijest, ima svoju stvarnost, ništa nije istog oblika, iako iz daljine, trudimo se, težimo, unatoč današnjem tehnologije, skloni smo uzeti neki stereotip A, B, C. To zapravo nije tako jednostavno.
eTN: Ne, puno je složenije od toga. Govorili ste o dužnosti grupa za pritisak. O kojim politikama govorite kada to kažete i kako to provodite?
Hulya: Mislim da u svakom sektoru možete napraviti vlastitu grupu za pritisak – u medicinskom sektoru, u sektoru rudarstva, industriji, turizmu, u svemu. Ali opet, to je odozdo prema gore. To je opće prihvaćanje i volja ljudi koji su u toj vrlo specifičnoj industriji – oni bi trebali odlučiti što žele više nego što bi im trebalo reći što bi trebali željeti.
eTN: Izvrsno; to je sjajno gledište. Turizmom kroz mir i prijateljstvo – to ste jučer spomenuli. Možete li to detaljnije opisati?
Hulya: Ovo je predsjednička tema koju je postavila naša prva dama, predsjednica Mary Bennett, a ovo je predsjednički tim koji danas izlazi iz 2002. ili čak 3. godine. Jer kako onda imati turizam ako nema mira? U mjestu gdje se ratuje, očito, ne može biti turizma. Ali ponekad je i obrnuto. Turizam vam treba i za ubijanje ratova, dakle, to je turizam kroz mir, mir kroz turizam; stvarno idu ruku pod ruku zajedno. Dakle, tom elementu, zapravo, dodajem sada kao moj predsjednički tim, premošćivanje kultura, jer sada premošćivanjem kultura, kažem da turizam, ako se radi bez kulture, ne pomaže uvijek miru. . Jer postoje neke vrste turizma, kao što znamo, koje se razvijaju vrlo brzo – masovni turizam – odlazak s čarterima, u odmarališta, bez stvarnog kontakta s lokalnim stanovništvom; tada sama ova vrsta turizma neće pomoći ovoj kulturnoj interakciji. Dakle, kulturna dimenzija turizma bi trebala biti tu. I kažem da, samo ako ljudi komuniciraju tamo gdje jesu, pokušavaju učiti lokalno stanovništvo, a lokalno stanovništvo pokušava učiti od stranaca, bez zidova između odmarališta i lokalnog stanovništva, onda ova vrsta turizma, gdje su kulture premoštene, to će služiti svjetskom miru.
eTN: Mislim da je to izvrsna ideja, međutim, evo što vam želim reći. Na temelju samo Maldiva, oni sada imaju novu upravu, ali prije toga je vlada sama ograničavala interakciju lokalnog stanovništva.
Hulija: Vidiš, ovo je pogrešno; to je pogrešno.
eTN: Dakle, Skal International, kao organizacija, kako planirate…
Hulija: To i ja govorim. Ako vjerujemo i fokusiramo se na ove... uprava, izvršno tijelo, predsjednik, dužni su napraviti neke strategije. A ako to kažem mislim pod premošćivanjem kultura, onda naše članove postavljamo kao veleposlanike koji će prenijeti ovu poruku svojim zajednicama. Dakle, gdje god imamo Skal klubove u svim ovim zajednicama, njihova će dužnost biti propovijedati ovo, bit će educirati svoje odgovorne u svojim područjima. Na primjer, naši članovi, i opet, grupe za pritisak, oni ne samo da educiraju svoje članove, već moraju stvoriti svijest, a oni su ti koji bi trebali educirati vladu. Zato što bi neke vlade u nekim zabačenim mjestima mogle misliti da bi za dobrobit turizma stvarno trebale zaštititi turiste i ne dopustiti lokalnom stanovništvu da se miješaju. Misle da rade nešto dobro. Stoga im naši članovi moraju reći da je to pogrešno i da je to zapravo glavni element održivog razvoja – to je interakcija s kulturnim i društvenim medijima tamo gdje se oni nalaze.
eTN: Rekli ste da biste trebali osigurati da se turizam kreće u pravom smjeru. Možete li nešto više o tome?
Hulya: Da, turizam ide u dobrom smjeru, znači ne zaboravljamo ga, na primjer, zaboravljamo komponentu kvalitete, određene standarde, etiku, zaštitu djece. Jer turizam je široka grana, ima puno elemenata i ako ga pustimo da raste bez prevelike kontrole, može izmaknuti kontroli.
eTN: I tu trenutno postoje problemi.
Hulya: Ima problema; postoje problemi, dakle postoje određeni problemi koje treba jako dobro razraditi, a ponekad i kontrolirati i usmjeravati. Na primjer, s ovim masovnim turizmom – ponekad se stvarno bojim masovnog turizma. To je previše. Gubi individualnost, ne vidi destinaciju onakvom kakva jest. A kad je cijena jedini problem, onda, nažalost, kvaliteta pada, ali ne možemo dopustiti da kvaliteta padne. Stoga smo, kao u Turskoj, uveli Skal Quality Awards, koji smo nazvali Skal Quality, Skalite, mi smo ga nazvali, a ovo je već jedanaesta godina kako je Skalite Awards postao jedina shema dodjele nagrada u putovanju i turizmu, a mi smo dodjeljivanje nagrada samo osobama i tvrtkama koje se zalažu za kvalitetu u turizmu. Ne nagrađujemo najvećeg ili onoga koji je doveo maksimalan broj turista ili onoga koji je doveo najveći broj turista na razmjenu. Nagrađujemo samo one tvrtke u turizmu koje su doprinijele kvaliteti proizvoda, što je, smatram, vrlo bitan aspekt na koji treba podsjetiti. Dakle, mi članovi Skala, mi smo tu da istaknemo takve najbolje prakse i da kažemo ljudima da je ovo sada ono što treba nagraditi, a da ne iznosimo toliko brojeva.
eTN: Ja osobno mislim da je to sjajna ideja. Sada kada ste predsjednik Skal Internationala, hoćete li smisliti verziju ovoga na međunarodnoj razini?
Hulya: Zapravo, već ga imamo. Ovo sam već napisao dok sam bio savjetnik u Skal Internationalu, tako da već imamo Skal Quality Awards kao proizvod Skal Internationala, osim imena, jer je bilo nekih nesporazuma s nazivom, ali imamo program koji se zove Skal Quality Nagrade, što je službeni dokument Skal Internationala, ali, naravno, voljeli bismo to više forsirati tijekom mog predsjedništva.
eTN: Kada se to obično događa?
Hulya: U Turskoj se to događa svake godine oko listopada, studenog.
eTN: Za one koji nisu upoznati sa Skalom, možete li opisati organizaciju?
Hulija: O, da. Skal je fantastična organizacija i kažem da je neko vrijeme najbolje čuvana tajna jer imamo mnogo, mnogo jedinstvenih značajki. I kao u svakom sektoru, svatko ima konkurenciju, ali Skal nema konkurenciju, niti će ikada imati konkurenciju, jer imamo toliko jedinstvenih karakteristika, da je nemoguće to izjednačiti. Što su oni? Prije svega, Skal International osnovan je kao udruga 1934. godine i prije nego što je turizam prepoznat kao posebna gospodarska grana, velika gospodarska grana. Bilo je to prvo okupljanje profesionalaca u putovanju i turizmu, a dugi niz godina ostao je jedinstven klub profesionalaca u putovanju. Imamo, dakle, 75 godina. Iduće godine slavimo 75. obljetnicu. Po tome smo jedinstveni i nitko više tome nije ravan; ne možete se vratiti u povijest. Vjerojatno smo najveća turistička udruga u 90 zemalja, 500 lokacija, preko 20,000 stvarnih članova. I mi smo najbolje strukturirani. Na 500 lokacija imamo ovu nevjerojatnu organizaciju uspostavljenu kroz naše statute, podzakonske akte, vrlo, moram reći…
eTN: Transparentnost.
Hulya: Transparentna, ali i vrlo stroga pravila. Dakle, cijela je stvar na mjestu; ako svugdje radi isto, vrlo je dobro kontroliran, itd., tako da je struktura vrlo lijepa. Također, druga posebnost je što, između svega toga, sve članice predstavljaju različite segmente turističke privrede. Ovdje se ne radi samo o tome da se okupimo niti samo putnički agenti, već smo svi segmenti industrije putovanja i turizma – stari rukovoditelji u industriji putovanja i turizma okupljaju se pod Skalom. I to nas čini najvećom i jedinom nevladinom organizacijom u turizmu, jer kada smo zajedno predstavljamo cijeli turizam; nije to samo jedan dio turizma, nego je zastupljen cijeli sektor. Stoga bi nam trebao biti cilj, a naša bi ambicija trebala biti, biti grupa za pritisak za podizanje standarda turizma – našeg lokalnog turizma i svjetskog turizma jer svi naši članovi su, mi predstavljamo, svi zajedno, sve grane industrija. Dakle, u tom smislu, Skal je stvarno jedinstvena i fantastična organizacija.
eTN: To ima savršenog smisla i to je hvalevrijedna organizacija. Sada, što uključuje vaš posao predsjednika?
Hulya: Dakle, moj posao je zapravo propovijedati svijetu sve o Skalu i ne samo svijetu, već i našim članovima, jer uvijek govorim da ako ste rođeni u vrlo bogatoj obitelji, ne znate što je biti siromašan ili što je biti gladan. Budući da su članovi Skala rođeni u ovoj vrlo bogatoj organizaciji koja ima sve ove jedinstvene značajke, i bojim se da smo s godinama skloni to uzimati zdravo za gotovo. Sada, moja je dužnost propovijedati svim našim članovima o našim, ne samo o našim jedinstvenim značajkama, već s tim jedinstvenim značajkama imamo odgovornost prema svjetskom turizmu. Dakle, svi bismo trebali preuzeti, sve ove stvari koje sam vam govorio, neke odgovornosti, jer mi smo pioniri, mi smo lideri u svojim područjima, tako da imamo dužnost prenositi poruke održivosti, etike , ovog mosta u kulturama i biti ambasadori mira. Dakle, ovo je iznad naše profesije, mi imamo dužnost za svoju struku, raditi za svoju struku.
eTN: Upravo sam došao s konferencije koja se bavila etičkim praksama u turizmu, a jedna od velikih tema bile su neprofitne organizacije koje zarađuju od članarina i/ili održavanja samita. Kakav je vaš stav o tome?
Hulya: To nije slučaj sa Skalom; to je sve što mogu reći za početak, ali ako organizacija može zaraditi nešto novca i iskoristiti taj novac za određeni cilj, zašto ne? Ali ljudi, jer su to dobrovoljne grupe i dobrovoljne udruge, ljudi će se pridružiti i ostat će tamo dok god vide korist od toga. Tako da ih nitko ne tjera, stvarno. Ali ne vidim, barem Skal ne radi tako nešto, a volio bih da radimo više novca.
eTN: Sve dok postoji transparentnost.
Hulya: I štoviše, znate, mi, naravno, svi mi, imamo svoju organizaciju u zemlji u kojoj smo podvrgnuti reviziji i svi zapisi su tamo i naš budžet i sve je vrlo jasno, vrlo transparentno. Ali ako ima novca, budući da smo neprofitna organizacija, taj novac treba ponovno potrošiti za dobrobit naših članova ili zajednice, tako da svaki dodatni novac sigurno ima kamo otići.
eTN: Izvrsno; to je dobro. Gdje je Skal u svjetskoj ekonomskoj krizi?
Hulya: Pa, živimo s tim, jer svi naši članovi, na kraju krajeva, imaju neke dijelove, na neki način povezani s nekom tvrtkom koja zapravo posluje, i svi mi prolazimo kroz ovu vrlo zanimljivu eru. Ali mislim da je turizam, kao što uvijek kažemo, vrlo osjetljiva industrija, da, ali turizam je u proteklih nekoliko godina živio s toliko različitih problema, da mislim da smo također razvili vlastitu, kako to nazvati…
eTN: Otpor?
Hulya: Otpor, a mi znamo kako se zaštititi, jer turizam je danas industrija koju nitko ne može zaustaviti. Mislili smo da ova vrsta bolesti ili onakav terorizam ili ovakvi nemiri zaustavljaju turizam – ne, to je bilo samo nakratko. Ali mislim da je od danas, od sada, turizam nešto poput jela, pića, spavanja. Turizam nikada neće stati; turizam može samo rasti, imat će svoje mjere opreza i možda promjenu pravila, ali turizam će uvijek rasti. I ne vjerujem da je sadašnja kriza o kojoj svi pričaju, više je psihička nego što jest i mislim da ćemo je prebroditi. Mislim da su naši članovi dovoljno jaki; ova je industrija vrlo jaka za prevladavanje. Možda će biti nekih pomaka u branši, možda će ih biti, možda će se neki sastanci smanjiti, ali općenito, ne vidim neki veliki nazadak u brojkama turizma.
eTN: Klimatske promjene – kakav je Skalov stav po tom pitanju?
Hulya: Oh, vrlo smo osjetljivi u tome. Kao što se možda sjećate, 2002. godina je bila godina ekoturizma u (planinama?), koju su proglasili Ujedinjeni narodi. Upravo te godine Skal je odlučio pokrenuti dodjelu nagrada za ekoturizam. Ovo je bila godina kada smo započeli s dodjelom nagrada za eko-turizam i zapravo je naš cilj, ponovno, pokazati najbolje prakse u tom pogledu i pokazati svijetu, stvoriti svijest, stvoriti osjetljivost koju svi imamo budite vrlo oprezni. Opet, govorimo o održivosti – što radimo? Imamo neke programe. Na primjer, Skal je prošle godine skupio ideje svih svojih članova i tiskali smo knjižicu, knjižicu pod nazivom “101 savjet za održivi turizam”, jer svi pričaju o tome, ali što je s tim praktično; što radim večeras; što radim u svom uredu? Dakle, teorija pretočena u praksu. Dakle, ovo je, na primjer, vrlo lijepa knjižica, koja je dostupna na našoj web stranici. Stoga molimo sve naše članove i lokalne ogranke, lokalne klubove da preuzmu ovaj dokument i da isprintaju i naprave seminare, ponovno, u svojim područjima, kako bi educirali ljude, ljude koji rade za turizam, opet, lokalne samouprave – čak i vlade, trebaju puno obrazovanja. Ne znati nije sramota; ne učiti je šteta, a mi imamo dužnost, opet dolazim na svoju odgovornost, imamo dužnost koju tražimo od naših članova u ime Skala, u ime čelnika turističkog pokreta, da odu i educirati svoja društva kako bi im rekli što trebaju učiniti kako bi zaštitili naš svijet. Trenutno smo u procesu, završili smo prvi nacrt; potpisujemo sporazum s Programom Ujedinjenih naroda za okoliš. To je memorandum o razumijevanju. Napravili smo prvi nacrt i svaki put je za potpisivanje, što ću vam javiti kad budemo potpisivali…
eTN: Ispod UNWTO kišobran ili…
Hulya: Ujedinjeni narodi; to je pod UN – UNEP – Programom Ujedinjenih naroda za okoliš. I memorandum o razumijevanju je spreman za potpisivanje u kojem postoje neke politike koje razvijaju. Dakle, mi ćemo uzeti te politike, dati ih našim članovima, mi ćemo ih uzeti za implementaciju, tako da ćemo koristiti Skal članstvo za pravi cilj.
eTN: A knjižica o kojoj ste govorili – je li to za javno vlasništvo?
Hulya: To je u našoj javnoj domeni.
eTN: Dakle, to nije prijava…
Hulija: Ne, ne; nije, jer želimo da ovakve informacije budu dostupne svima, a također smo prošle godine razvili zasebnu stranicu na našoj web stranici koja će s vremenom najvjerojatnije prerasti u blog, ali u trenutku kada posjetite našu web stranicu, www.skal.org, ako kliknete na logo održivog razvoja, odvest će vas na zasebnu web stranicu na kojoj smo prikupili sve vrste informacija o održivom razvoju, o nagradama za eko-turizam – sadašnjim dobitnicima, budućim pravila ulaska. Imamo popis svih dosadašnjih dobitnika s njihovim web adresama. Imamo sve najave. Dakle, ovo je stranica na kojoj možete pronaći sve vrste praktičnih informacija, postova, najnovijih najava i ova knjiga "101 savjet" je tu kada kliknete, možete je pročitati.
eTN: To je izvrsno. Drago mi je čuti da je to dostupno svakome za preuzimanje.
Hulya: Nije za preuzimanje, ali, ne, sigurna sam da mogu i preuzeti. Klubovi ga mogu preuzeti, ali ga mogu i pogledati.
eTN: Kriza s hranom – kakav je Skal stav po tom pitanju?
Hulya: Vidite opet, ako se svjetski turizam popravlja u pravom smjeru, to znači da stvara radna mjesta, to znači da pomaže u uklanjanju siromaštva, to znači... Ali kada pitate [o] krizi hrane, mislite na poljoprivredu …
eTN: Pa, postoji problem nestašice hrane koji je zapravo izazvao nemire u nekim dijelovima svijeta.
Hulya: Pa, naravno, s rastom naše nacije, kad sam bila u srednjoj školi, svjetska populacija je bila 2.5 milijarde… danas imamo 6.5, 7 – stvarno postaje… stvarno postaje vrlo, vrlo prenapučen svijet. Dakle, da, naši resursi su sve rijetki, a mora ih biti... ali postoji i puno hrane koja se, nažalost, baca. Mislim, vidimo to. Puno hrane, puno… nekih resursa… neki su dijelovi svijeta jednostavno prebogati i neki se resursi ne koriste pravilno, a neki drugi su vrlo rijetki, pa je potrebna bolja ravnoteža između onih sretnih i onih manje -sretna mjesta. Veliki je to projekt, naravno.
eTN: Razgovarajmo o Turskoj – što se ovih dana događa u turizmu?
Hulya: Mislim da je turski turizam još jedna sjajna, najbolja praksa koju treba razmotriti. Kada sam se ja počeo baviti turizmom 1970-ih, Turska je imala samo 50,000 kreveta, a danas smo blizu milijun kreveta. Manje od milijun posjetitelja dolazi u Tursku; nekoliko stotina tisuća ljudi dolazilo je u Tursku. Danas imamo oko 25 milijuna turista. Opet, ne želim previše povećavati brojke, ali smo izgradili puno obale; Antalyjska obala, na Mediteranu ima nevjerojatna ljetovališta. Imamo prekrasne hotele, a turistička industrija je vrlo dinamična. Samo rastemo, jer, znate, stvarno smo blagoslovljeni. Vjerojatno smo turistički najbogatija zemlja na svijetu. Mislim, mi sebe nazivamo muzejom na otvorenom. Gdje god kopate, jer je to tako lijepa lokacija, da su sve prošle civilizacije došle i živjele u Turskoj; u Anatoliji, u središtu, u Maloj Aziji, kako vi to zovete. Ovim područjem prošlo je više od 18, 20 civilizacija… povijest seže do 10,000 godina; čak su i prva naselja bila u Antaliji. Dakle, jako smo bogati što se tiče povijesnih ostataka. Jako smo bogati ljepotom prirode. Okruženi smo… tri dijela su okruženi morem. Klima izvrsna, hrana izvrsna, kuhinja izvrsna. Dakle, imate svaku komponentu koja vam je potrebna, opet, više nego što je potrebno da biste je učinili prekrasnom turističkom zemljom. I ne kažem da još uvijek sve to iskorištavamo. Ima još puno toga za učiniti; ima još puno proizvoda od kojih se treba odreći, ali na dobrom smo putu. Jer imamo kulturni turizam, imamo masovni turizam, ali imamo puno alternativnog turizma. Turska je također mjesto gdje imamo mnogo endemičnih biljaka; mnoge jedinstvene stvari. Ipak, ima još puno proizvoda koje trebamo razviti, ali to je sjajna turistička zemlja.
eTN: Znači li zaista nešto za Tursku postati dio Europske unije iz turističke perspektive?
Hulija: Pa ne baš, ne baš. To je stvarno politička stvar koja je na putu. To je networking, nazovimo ga – to je networking – nažalost, jeste li tamo ili tamo, sasvim je svejedno. Tamo je zemlja i to su najljubazniji ljudi, najljubazniji ljudi, a po profesiji sam uvijek bio agent u Turskoj. Više od 30 godina radim isto, i svi od tada do danas govore isto kao da su, znate, naučeni, znate, kad idete u Tursku, recite ovo. Svi kažu istu rečenicu – Bože, nismo znali da je Turska tako lijepa, nismo znali da je Turska tako bogata, nismo znali da su ljudi tako ljubazni. Ali, mislim, svi govore isto i, naravno, to je najveća motivacija koju možemo imati. Nakon što čujete te riječi, očito biste željeli biti sve bolji i bolji. Ali mislim da je Turska vrlo dobra vrijednost za potrošeni novac. Imamo vrlo razumne cijene, ali prekrasan proizvod; vrlo lijepi hoteli. Ljudi koji rade u turizmu su jako dobro. Imamo puno turističkih škola; razina obrazovanja također je vrlo dobra, tako da je to fantastična zemlja.
eTN: Mislim da je zapravo Turkish Airlines jedan od najprofitabilnijih zračnih prijevoznika ovih dana.
Hulija: Rastu. Kada se zrakoplovstvo suočava s problemima, Turkish Airlines raste; stvarno raste.
eTN: Kako objašnjavate taj fenomen?
Hulya: Mislim da je to samo dinamizam naše zemlje. Na primjer, znate, samo da vam dam vrlo jednostavan primjer, koji me čak pogodio. Kad su ovih dana avioprijevoznici stvarno u problemima i režu čak i na čaju, kavi koju poslužuju, na svemu. I sam sam bio impresioniran, jer to još nisam vidio. Na letu od Istanbula do Londona, koji je bio jutarnji let, poslužuju doručak, to je u redu. Ali prije doručka, u ekonomskoj, dali su čak i jelovnik u ekonomskoj klasi, redovni let, London – Istanbul. To je samo tri sata leta.
eTN: Nije dug let.
Hulya: Nije to jako dug let, ne. Ali čak je i jelovnik bio distribuiran u ekonomskoj klasi i vrlo lijepo napisan, s nevjerojatnim, vrlo ukusnim, puno izbora, i lijepo naprijed – uživajte u doručku; nadamo se da ćete uživati u ovome što predstavljamo – i ovoj vrsti personalizirane vrste pozdravne poruke, za koju sam mislio da je nevjerojatna, znate, kad neke druge tvrtke čak naplaćuju dodatnu, čak ni dodatnu – ručnu prtljagu…
eTN: Jastuk.
Hulija: Ili jastuk, ili bilo šta…
eTN: Moram doći u Tursku i istražiti što se događa.
Hulya: Molim te učini. U teškim vremenima, svi znamo iz povijesti i naših marketinških knjiga, da se ne režu proračuni. Oni koji ne režu, na kraju dana su pobjednici.
eTN: Turizam u Turskoj doista napreduje.
Hulija: Da.
eTN: I to je nevjerojatna stvar za vidjeti.
Hulya: Mislim da smo vrlo, vrlo dinamični, i kao što sam rekao, Turska je imala uspona i padova, tako da ovu krizu zaista ne shvaćamo previše ozbiljno.
eTN: Imate li još nešto za dodati Hulya? Bilo je prekrasno.
Hulija: Apsolutno. Pa, još jedna stvar, koja me kao predsjednika jako uzbuđuje, jest da ću tijekom svog mandata ove godine imati čast proslaviti, imat ćemo čast proslaviti zajedno s našim članovima, našu 75. godišnjicu sljedeće godine. Mislim da će ovo biti velika prekretnica u povijesti Skala, tako da pokušavam napraviti vrlo veliki događaj u Parizu baš na dan 28. travnja kada…
eTN: Rekli ste Pariz?
Hulya: Zato što je osnovana u Parizu. A ako odete u Pariz u hotel Scribe, vidjet ćete natpis na zidu koji kaže, Skal International je osnovan ovdje u hotelu Scribe 28. travnja 1934. Dakle, istog dana – utorak je – ja Planiram, još uvijek ima mnogo neriješenih elemenata, ali barem u mislima znam što želim učiniti. Znam da bih želio napraviti veliku proslavu; vrlo velika gala večera koja pokušava okupiti sve dionike svjetskog turizma kako bi proslavili našu 75. godišnjicu strukturiranog turizma, ako hoćete, jer za mene je ovo zapravo početak turizma sa strukturom. I, naravno, javit ću vam i već ćete biti pozvani na ovaj fantastičan događaj, ali moram raditi na tome da dobijem sve komponente.
