Skupe australske poplave ističu potrebu za planiranjem ublažavanja katastrofa

Uz nepredvidivo i ekstremno vrijeme, "novo normalno", i razvijene i zemlje u razvoju moraju unaprijed planirati predviđajući posljedice razvoja ili se suočiti sa sve većim ekonomskim gubicima,

S nepredvidivim i ekstremnim vremenskim uvjetima koji su "nova normala", i razvijene zemlje i zemlje u razvoju moraju planirati unaprijed predviđajući posljedice razvoja ili se suočiti sa sve većim ekonomskim gubicima, prema Tajništvu Ujedinjenih naroda za ublažavanje katastrofa.

Navodeći obilne kiše koje su ozbiljno poplavile dijelove sjeveroistočne Australije sa štetom koja potencijalno može doseći milijardu dolara, posebna predstavnica glavnog tajnika Ban Ki-moona za smanjenje rizika od katastrofa Margareta Wahlström danas je pozvala na hitnu ponovnu procjenu ljudskog faktora u tzv. katastrofe, s posebnim naglaskom na procjenu rizika.

“U UN-u, naš interes je promijeniti gledište da su katastrofe 'prirodne' i natjerati ljude da prihvate da su katastrofe 'proizvedene od strane čovjeka' i da se moraju planirati,” rekla je. “Planiranjem će biti moguće umanjiti udar kada naiđu oluje ili druge opasnosti. Ako nastavimo tretirati katastrofe kao događaje koji nisu povezani s našim djelovanjem, ništa se neće promijeniti. I ostajemo osjetljivi na još skuplju štetu.”

Gospođa Wahlström vodi tajništvo za Međunarodnu strategiju UN-a za smanjenje katastrofa (UNISDR), okvir koji su usvojile države članice 2000. godine i koji uključuje brojne organizacije, države, međuvladine i nevladine organizacije (NVO), financijske institucije, tehnička tijela i civilno društvo .

“S vremenskim obrascima koji postaju sve nepredvidljiviji i ekstremniji, troškovi ove veličine mogu postati uobičajeni u svim dijelovima svijeta osim ako hitno ne promijenimo način na koji razmišljamo o katastrofama i reagiramo na njih”, rekla je danas, navodeći procjenu od milijardu dolara.

„Ključ za smanjenje utjecaja katastrofa je predviđanje posljedica našeg gospodarskog i društvenog razvoja te osiguranje da procjene rizika postanu rutinski dio planiranja. Gdje se izlažemo nepotrebnom riziku? U slučajevima kada su rizici poznati, što vlade i zajednice mogu učiniti kako bi društvo učinili otpornijim? I kako obični građani mogu doprinijeti izgradnji otpornosti?”

Ranije ovog mjeseca, gospođa Wahlström upozorila je da su obilne snježne padaline koje blokiraju gradove u Europi pokazatelj da je svijet možda loše pripremljen da se nosi s nepredvidivim klimatskim obrascima.

Tijekom 2010. godine, kao dio svoje kampanje "Učinimo gradove otpornima", UNISDR je pozivao lokalne vlasti da izvrše procjenu rizika, dodijele proračun za smanjenje rizika od katastrofa, održavaju kritičnu infrastrukturu koja smanjuje rizik i osiguraju obrazovanje i obuku za smanjenje rizika.

U studenom je gospođa Wahlström posjetila Cairns u sjeveroistočnoj Australiji, prvi grad koji se pridružio kampanji. Cairns je također prvi grad u državi Queensland koji ima namjenski izgrađen centar za koordinaciju katastrofa ciklona kategorije 5. Do sada se kampanji pridružilo 159 gradova, koji će svoja iskustva podijeliti na Globalnoj platformi za smanjenje rizika od katastrofa čiji će domaćin biti UNISDR u Ženevi od 8. do 13. svibnja.

ŠTO ISKLJUČITI IZ OVOG ČLANKA:

  • „Ključ za smanjenje utjecaja katastrofa je predviđanje posljedica našeg gospodarskog i društvenog razvoja te osiguranje da procjene rizika postanu rutinski dio planiranja.
  • “U UN-u, naš interes je promijeniti gledište da su katastrofe 'prirodne' i natjerati ljude da prihvate da su katastrofe 'proizvedene od strane čovjeka' i da se moraju planirati,” rekla je.
  • Do sada se kampanji pridružilo 159 gradova, koji će svoja iskustva podijeliti na Globalnoj platformi za smanjenje rizika od katastrofa čiji će domaćin biti UNISDR u Ženevi od 8. do 13. svibnja.

<

O autoru

Linda Hohnholz

Glavni urednik za eTurboNews sa sjedištem u sjedištu eTN-a.

Podijeli na...